Fotografija: Različita lica iste umjetne muhe

Fotografije umjetnih muha u pravilu nerealno prikazuju njihov izged. Lijepa muha na slici, uživo, a osobito u vodi izgleda potpuno drugačije. Lijepe muhe s šarenih sličica često se u realnim ribolovnim uvjetima ne ponašaju dobro, dok one naizgled ružne tek u vodi dobiju oblik i akciju kakvu bi smo zapravo željeli imati

Kod mnogih muha je na temelju fotografije gotovo nemoguće zaključiti kako one doista izgledaju u živo, na zraku ili u vodi

Fotografija općenito, kakva god bila i izgledala, najčešće ne pokazuje stvari realno, tako kako ih mi vidimo golim okom. Poznato je, recimo, kako televizijska kamera ljudima dodaje oko pet kila, pa svi izgledaju punašnije nego uživo. Objektiv, ovisno o žarišnoj daljini, može lice promijeniti i do granice neprepoznatljivosti. Po općem dojmu i na bolje i na gore. Danas, u dobu selfija, to zna svatko. No, jeste li znali da fotke hrane dobro izgledaju tek onda kada je ona fotografirana napola sirova? Sigurno ne. Hrana kuhana toliko da je doista ukusna za jelo na fotografiji uvijek igleda loše, gnjecavo i prekuhano. Ovom me je triku svojedobno naučio jedan profi fotograf kome je slikanje hrane bila uža specijalnost. Puno prije računala i programa za obradu fotografija, čovjek je na tome napravio karijeru i hranio obitelj. Naravno, ne polusirovom hranom kakvu je snimao za jelovnike, knjige i plakate.

Nešto slično vrijedi i za fotografiranje muha. Osobito onih čupavih i dlakavih. Snimimo li suhu muhu vezanu tako kako je doista koristimo u ribolovu, na fotki će najčešće djelovati pregusto motana. Overdressed, rekli bi vezačkim rječnikom. Primjerice, jedan dva namotaja na suhoj muhi djelovati će na slici taman lijepo iako takva muha u živo neće moći plivati ni na najmirnoj vodi. Ona koja doista pliva i lovi ribe, s više namotraja perca, izgledat će nerealno prečupava. Naravno, tom će dojmu manje ili više pridonijeti način rasvjete, žarišnja daljina objektiva, izbor postavki na aparatu i drugi elementi koji čine ozbiljnije fotografiranje. Napraviti doista dobru makro fotku muhe i dan danas, uz sva moderna čuda tehnike, ipak treba znati. I alat za to može biti skuplji od najskupljeg mobitela.

U lovu strimerom obično je njegovo ponašanje u vodi kod potezanja i u zraku kod bacanja bitnije od sitnih ukrasnih detalja

Posebno zanimljiva priča su strimeri. Velike muhe koje se u našoj viziji manje ili više uklapaju u formu ribice. Oni na fotkama doslovno imaju više lica. Fotke nas mogu navesti na potpuno krive zaključke o njihovim stvarnom izgledu u vodi i ribolovnim osobinama. Ne zaboravimo, temeljne dobre osobine lovnog strimara su živahna pokretljivost u vodi, mali otpor vodi pri tonjenju i podizanju iz vode, manji otpor zraku pri bacanju. To je puno važnije od lijepih okica i šljokica, koje ljudima izgledaju "kao žive". Odnosno, strimeri koji u vodi nemaju adekvatnu akciju, koji čine značajniji otpor pri podizanju iz vode ili čine raznorazne probleme pri zabacivanju smatraju se manje dobrima u ribolovu. Bez obzira na atraktivan izgled na fotografiji. Na seriji fotografija dolje vidimo različita lica muhe vezane u Banana Fly stilu. Riječ je o muhama na tubicama, koje su dokazano među najboljima za lov lososa po cijeloj Skandinaviji. U njihovu lovnost se tamo ne sumnja, nema 'ko ih nema u kutiji. Malo preuređene odlično love i mnoge naše domaće ribe.

Ista muha snimljena raščerupana na vjetru, zalizana za "lijepu sliku", mokra pa ocijeđena, i u vodi, takva kakvom je vidi riba

1.Strimer koji smo netom vezali, u svom "očerupanom" izdanju, može potpuno nakaradno izledati. Toliko da će neupućeni promatrač fotografije ribički zaključiti kako je očajno loše vezan. S druge strane strimer od krutog materijala pošišan i ulickan škaricama djelovat će samo na slici puno ljepše i uvjerljivije. Slično kao napola skuhan grah s kobasicom, koji samo na slici puno ukusnije izgleda.

2. Nakon što smo isti strimer lijepo začešljali, a po potrebi i malo ulickali mokrim prstima, potpuno druga slika. E, to je sada prava mala ribica, pomisli bi sve dok se vlaga ne osuši, a muha ponovio napuhne i na zraku izgubi svoj riboliki oblik. No, estetika van vode ne znači da je stimer loš u ribolovu. Upravo suprotno, to govori da materijal u vodi radi što većina riba voli vidjeti.

3. Treće lice istog strimetra je kada ga propisno namoćimo i zatim dobro ocijedimo. Onaj mekan stisnut će se k'o čupavi mačak kojeg izvadimo iz vode. Nema ga se što za vidjeti. Međutim, i ta slika iskusnom ribiču puno govori. Prije svega da će takav strimer biti lakše podići iz vode prije bacanja od onog koji je i mokar van vode zadržao gotovo istu punoću i formu. Drugo, takva slika nam govori da je jedan strimer u vodi prozračan, a onaj dugi ne. Pogodite što je bolje?

4. Želimo li pak vidjeti najrealniju sliku nekog strimera, moramo ga fotografirati u vodi, pri realnoj brzini povlačenja ili onoj brzini protoka vode u kojoj ćemo ga koristiti. No, ni ta slika neće biti baš do kraja relan. Dojam najbliži stvarnom stanju imat ćemo kada snimimo filmić umjeto fotografije. Tek tu ćemo vidjeti kakvu formu strimer doista ima, je li i koliko sličan živoj ribici te kakva mu je akcija. Djeluje li mrtvo ili živahno radi na ribama privlačan način.

Iako vrlo jednostavno vezana na plastičnoj tubi, zahvaljujući izboru materijala i konstrukciji lako se baca i ima neodoljivu akciju

Zaključno, lijepa znalački vezana muha je - lijepa muha. Lijepa fotografija muhe, kakva god bila i kako god nastala, je  - lijepa fotografija. I u jednom i u drugom možemo s pravom uživati. I jedno i drugo traži vještinu, znanje i talent, koji zaslužuju svako poštovanje. Međutim, ako razmišljamo samo o ribolovnim kvalitetama tog ribičkog mamca, prave zaključke možemo izvesti samo razumnom analizom materijala i tehnike vezanja muhe van vode, te promatranjem njenog izgleda i ponašanja u vodi, gdje je vide i ribe. Lijepo na dlanu, lijepo na fotografiji ne mora, a vrlo često i nije, ono što doista dobro lovi ribe. (alp)

Sava: Jednoručnim ili dvoručnim priborom?

Na velikoj rijeci poput Save oko Zagrebu oba načina imaju svoje prednosti i mane. Do 20 metara jednoručni štap je neupitno bolje rješenje. Finoća i preciznost tu su presudni, osobito u lovu suhom muhom. S druge strane, ako treba cijeli dan bacati strimer 25 metara i dalje, dvoručni je štap nezamjenjiv

Lov bolena laganim dvoručnim priborom na Savi oko Zagreba tehnički je gotov identičan ribolovu lososa po niskoj vodi

Variatio delectat! Promjena veseli, lijepo su u poznatoj izreci ustanovili još antički Rimljani. Možemo ju primijeniti na sve i svašta. Ribolov umjetnom muhom i ribolovni pribor, među ostalim. Sila zakona onemugućila nam je ovih dana promjenu lokacije, koja bi nas trenutno najviše veselila. Tipa 'ajmo Gacka, Kupa, Slunčica..., neka tajna mjesta. No, Sava je srećom još uvijek tu. I ribe su tu koje jesu. Uglavnom klenovi, boleni, možda pokoja mrena. Nema se što drugo pa smo promijenili pribor i način ribolova. Umjesto lova jednoručnim štapom, kojom smo ovih dana lijepo nalovili debelih klenova, prebacili smo se na lagani dvoručni štapić i bolene. Malo ih je i nisu baš u najboljoj formi ove godine. No, zabacivanje dvoručnim štapom po savskim brzacima je samo po sebi dovoljno zabavno. Riba na kraju dođe kao kao bonus dodatak. I tako, dok picanjski svezan strimerčić prvo savršenom putanjom leti zrakom, a zatim skakuće po savskom brzakom, misli su negdje u Norveškoj. Tamo gdje sunce sada ne zalazi, a debeli lososi plivaju. Zaboravi se korona, potres, porušeni stan i sve ostale nevolje kojih trenutno doista ne manjka. Samo bolen ili debeli klen na kraju pokvare ovu misaonu idilu.

Ako im doista želimo dobro, ribe koje nešto znače je najbolje fotografirati što brže, na način da ih uopće ne poduižemo van vode

No, na stranu pjesništvo, etika i estetika, promotrimo ovom prilikom konkretne situacije u kojima je bolji jednoručni, a u kojima dvoručni mušičarski pribor. Prvo, o kojem je točno priboru riječ. Na velikoj rijeci, u prilikama kada lovimo velikim suhim muhama i manjim strimerima, optimalan jednoručni pribor je duža "šestica" od 9,5 do 10 stopa. Zašto? Prvo, zato što njime možemo po potrebi dalje baciti stojeći u dubljoj vodi. Drugo, zato što dulji štap predstavlja prednost kod spey i roll zabačaja s preprekama iza sebe. Što se strune tiče, WF s dužom glavom i dužim prednjim konusom je izbor autora ovih redaka. Recimo, Guideline Highwater ili slične. Takva struna omogućava finu kontrolu suhe muhe na svim daljinama, ali i komotan spey zabačaj s preko 20 metra, ako baš zatreba. Plus predvez od 4-5 metra s tipetom 0,20 mm. U zabacivanju preko glave takav pribor po poterebi ima potencijalni domet od preko 30 metra. No, bacanje na te daljine, čak i dobrom bacaču, definitivno nije nešto što je ugodno cijeli dan raditi. Previše fizikalije.

Dvoručni pribor za Savu, ali i slične vode je malo složenija priča. Možemo loviti, a i ulovili smo, ozbiljnim dvoručnjacima klase 8 i težima, na daljinama od 30 do 40 metra. Nakon što se dobro nauči spey tehnika, to je definitivno super zabavno za bacanje. Iako glomazno izgleda, fizički je znatno manje naporno nego jednoručni štap. Nezgodno je samo što se ribe od kile do kakvih pet kila na takvom priboru ne osjete. Nema drila, nema pravog adrenalina, idu van doslovno kao šlapa. Drugo, takav je pribor vrlo grub pa zona gdje teška struna gruhne na vodu više nema ribe. Usporedbe radi, masa dvoručne osmice je približno odgovara jednoručnoj strunoi klase 11-12. Riječ je o masi od cca 35 grama. Treće, kada zbrojimo dužinu štapa od cca 4 metra, dužinu glave od cca 11 metra i ukupne dužine predveza od oko 5-7 metara dobijemo minimalnu lovnu daljinu od preko 20 metara. Loviti bliže od toga obično nije praktično, ponekad potpuno neizvodivo. Ako boleni u jatu tuku negdje na pol Save pravi dvoručnjak je odlično rješenje. Inače ne.

Kategorija dvoručnog pribora optimalnog za naše prilike se odnedavno se pjesnički naziva Trout Spey. Ranije su to dečki zvali laganim switch priborom. Kako ime kaže, riječ je o dvoručnom priboru namijenjenom za lov pastrva i sličnih riba gdje se veličinom i ponašanjem odlično uklapaju i bolen, veliki savski klen i mrena.Tu su u igri puno laganije strune i glave, manji do srednje teški strimeri i slične muhe, tanji vršni predvezi. Primarno je dvoručno spey zabacivanje, ali po potrebi ti štapovi su upotrebljiv i za sve načine jednoručnog zabacivanja. To se pokazalo kao praktično strimeraško rješenje u mnogim ribičkim situacijama po Hrvatskoj i okolici. Na Savi pogotovo, u svim prilikam kada je prosječan zabačaj duži od 25 metara. Takvi štapići se po dvoručnoj klasifikaciji opisuju se brojevima 3 do 5 i dugački su obično od 10 do 12 stopa. Prema jednoručnoj klasifikaciji, kakvu za taj isti tip štapova obično koriste skandinavci, riječ je o jednoručnim klasama 6 do 9. O svemu ovom dalo bi se naširoko razglabati, no koga detaljnije znanima naći će sve osnovne informacije, pa i više, surfajući po Internetu. 'Ajmo zato na konkretnije.

Switch štap dugačak 11 do 12 stopa dvoručne klase 4 ili 5 optimalan je alat za ribolov muhom po brzacima Save oko Zagreba

Takav pribor nije pregrub za savke ribe, a prilagodljiv je različitim muhama, taktikama ribolova i daljinama zabacivanja

Pojednostavljeno i prevedeno u praksu, dvoručni štapić Sage One 4116, koji se već godinama provlači kroz ovaj blog dugačak je 3,5 metra. Prema dvoručnoj tvorničkoj klasifikaciji je četvorka. Prema jednoručnoj, po snazi bi bio negdje u rasponu od šestice do devetke, ovisno o tipu strune i tehnike kojom se baca. Zbog svoje svestranosti poslao je u "penziju" cijelu kolekciju jednoručnih i dvoručnih štapova prve lige koje je autor ovih redaka četiri desetljeća krtožio po ormarima. U brutalnom zabacivanju u dalj on se ne može mjeriti s teškom kategorijom dvoručnjaka. Komotan maksimalan domet mu je do 30 metara u idealnim uvjetima. No, minimalna lovna dužina je tek nešto preko deset metara. Dakle, njime možemo komotno i na finjaka loviti i puno bliže nego težim dvoručnim priborom, ali i dalje nego jednoručnim dok stojimo u dubokoj vodi ili imamo prirodnu prepreku iza. Međutim, izvedba pribora, osim o vještini bacača i štapu, uvelike ovisi o tipu strune i predvezu koji koristimo. Sam štap je zapravo manje bitan.

Za površinski ribolov malim strimetrima, ali i velikim suhim muhama, ova se četvorka najbolje ponaša s plivajućom scandi glavom od 300-330 graina. Isprobali smo detaljno mnoge modele glava i struna. Prvi izbor trenutno je kratka Scientific Anglers Spey Lite Scandi glava s OPST mono backingom od 30 ili 35 libri. Na vrhu je Poly Ledaer od 3 metra s konusnim tipetom od 1,5 metara vršnog promjera 0,20 mm. To bez problema nosi neotežane strimere do 7 centimetara kakvi se na Savi obično koriste. Ako treba lovit dublje, što je na Savi relativno rijedak slučaj, najbolja nam se pokazala Guideline ULS 3D+ glava S3/S5/S7 od oko 280 graina s dodatkom 1,5 metara T8 na vrhu. Predvez je ovdje samo 1-1,5 metra najlona 0,20-0,25 mm. Bolja kombinacija od svih kratkih skagit glava koje smo isprobali. Bolje tone, a neusporedivo se ljepše, komotnije i dalje baca spey tehnikama. Usput govoreći, to je ubitačna kombinacija za strimeriranje pastrva na većim rijekama s malo prostora iza. Nosi strimere s pozamašnih 4,5 mm tungstena lakoćom. Mana je što ovom konfiguracijom strimer ne mozemo voditi baš do pod same nege. U lovu pastrva to može biti bitno, no na Savi baš i ne.

Borbena mrena od solidno preko dvije kile zakvačena na dvoručni pribor za lososa klase 8-9 i ide van k'o komad krpe

Zaključno, za ribolov na Savi nije loše imati u pripremi imati u tri pribora. Za sav finiji ribolov, osobito za ribolov suhom muhom, prvi izbor je nešto duža jednoručna šestica. Za brutalno bacanje strimera u dalj, ako baš zatreba, najbolji je duži dvoručni štap klase 6 do 8. Većinu prilika pokriva switch četvorka, obično u kombinaciji s plivajućim scandi glavom i dugačkim predvezom. Treba li ići dublje, samo plivajuću zamijenimo tonućom glavom. Što ako baš nemamo mogućnosti za nabaviti sve to? Ne brinite, obična jednoručna šestica s odgovarajućom strunom odradit će veliku većinu poslova. Ponekad ćemo se namučiti nešto više nego što treba no, što se ulova tiče, u velikoj većini slučajeva nećemo puno zaostajati. Pa ipak, kao što smo na početku kazali, mala promjena pribora veseli... (alp)

Zagreb: Ribolov u vrijeme korona epidemije

Velika većina ribičkih udruga prihvatila je razumnu sugestiju ministra Beroša te ljudima ne ometa ribolov na vlastitu odgovornost uz pridržavanje mjera socijalne izolacije. Dakle, nema okupljanja, natjecanja, roštiljada, tuluma, grljenja i ljubljenja. No, ako smo na vodi sami mogućnost zaraze je praktički nikakva

Sava oko Zagreba trenutno je jedno od najsigurnijih utočišta od Corona virusa i rizičnih socijalnih kontakata

Pravne i etičke dileme smo, dakle, rješili. Ne kršimo zakon, ne ugrožavamo nikog pa ni sebe. Niti nam tko legalno ribolov može zabraniti dok imamo ribolovnu dozvolu i pridržavamo se svih zakonskih propisa. Zato što svaka zabrana ribolova ne može biti posljedica nečijeg hira ili "mišljenja", već iza sebe mora imati jasnu zakonsku podlogu. Ako takve zakonske podloge nema - a u slučaju zabrane ribolova zbog Corone je nema - nema ni sudac kasnije članak zakona na temelju kojeg može pisati kaznu. Jel' tako? Je! Jesi koga ugožavao? Nisi! Barem dok se ne uvede izvanredno stanje, obavezna opća karantena, policijski sat, diktatura ili (potpuno) ne nestane pravna država. Što se, toplo se nadamo, ipak neće dogoditi. Neki bi lokalni šerifi možda već danas željeli tretirati ljude kao ovce, stjerati ih u tor pa zatim šišati kada, kako i koliko im se prohtije. No, to zasada u Hrvatskoj ipak neće proći.

Ovdje nismo imali poteškoća u izbjegavanju masovnijih okupljanja i bliskih socijalnih kontakata kojih se treba čuvati

Proljetni klenolov na Savi je započeo već prije mjesec dana, a najbolje rezultate imali smu u lovu velikim suhim muhama

Zato smo sjeli u automobil i otišli u ribičku socijalnu izolaciju. Kako iz Zagreba legalno ne možemo, izabrali smo najbližu Savu. Tu je klenolov do prije koji dan bio rijetko dobar, no početkom mrijesta situacija se nešto pogošala. Klen je riba koja kod nas nema lovostaja, no zaštićen je prirodno vrlo dobro zato što tijekom mrijesta ne pokazuje nikakvo zanimanje za muhu. Ipak nađe se onih koji su se izmrijestili ili još nisu počeli, a vrlo rado primaju velike suhe muhe i strimerčiće. Ako već ne možemo na pastrve, klenovi od 40-60 centimetara, kakvi se na zagrebačkom području love, solidna su zabava u ovim tmurnim vremenima.

Trenutno mršavi i letargični boleni radije uzimaju velike suhe muhe inače namijenjene debelim raspoloženim klenovima

Što se bolena tiče, rijetko loša godina. Nije bilo veće proljetne vode pa nema ni kedera, koji im služe kako hrana. Boleni su letargični, sve dok ih netko ne poplaši agresivno vođenom varalicom ili bučnim kretanjem po vodi, sunčaju se nepokretni na površini vode čekajući da im pootpadaju pijavice koje su pokupili u zimovnicima. Tu i tamo pokoji se ulovi na suhu muhu za klena ako mu padne točno pod nos. Površinski lov strimerima je za sada nula bodova. Poneki se ulovi u pol vode sistemom stani-kreni na viđeno. No, bit će bolje u svakom pogledu, nadamo se. (alp)

U ribolov, možete sami, ali nikako u društvu

Ovo su riječi Vili Beroša, aktuelnog ministra zdravstva, nadležnog i kompetnetnog za pitanja vezana uz prevenciju i suzbijanje virusne pandemije, izrečene 29. ožujka na Dnevniku Nove TV. Dakle, paničari, dušebržnici, pametnjakovići, "policajci" i slični, ne prilazite nam dok smo sami u šumi, na livadi ili na vodi

Po trenutno važećim preporukama ministra Berošaa možemo riboloviti u mjestu boravišta, bez kontakta s dugim ljudima

- Dobro je šetati, ali sami. Šetnja u društvu nikako nije poželjna. Ako šetate morate svakako biti dovoljno udaljeni od drugih ljudi, a nije realno očekivati da, ako po lijepom vremenu izađete van, budete sami na Jarunu ili na splitskoj Rivi. Zato je ipak bolje ostati doma. Ako ćete na ribolov možete sami, nikako u društvu. - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. Odgovor je to svim paničarima i dušebrižnicima koji su posljednjih dana osjetili potrebu zabraniti ili ometati ribolov ljudima koji su kupili ribičke dozvole, a pridržavaju se svih propisanih mjera i zakona. Dakle, ako je vjerovati ministru, samostalni ribolov nije zabranjen već ograničen na mijesto boravišta!

Građani su i dalje zbunjeni porukama s konferencija za medije gdje se ističe i kako je dobro izaći na zrak, ali i naglašava da svi ostanemo doma. – Dobro je šetati, ali sami. Šetnja u društvu nikako nije poželjna. Ako šetate morate svakako biti dovoljno udaljeni od drugih ljudi, a nije realno očekivati da, ako po lijepom vremenu izađete van, budete sami na Jarunu ili na splitskoj Rivi. Zato je ipak bolje ostati doma. Ako ćete na ribolov možete sami, nikako u društvu – kaže ministar.

Read more at: https://epodravina.hr/vili-beros-danas-razveselio-ribice-ako-cete-na-ribolov-mozete-sami/

Građani su i dalje zbunjeni porukama s konferencija za medije gdje se ističe i kako je dobro izaći na zrak, ali i naglašava da svi ostanemo doma. – Dobro je šetati, ali sami. Šetnja u društvu nikako nije poželjna. Ako šetate morate svakako biti dovoljno udaljeni od drugih ljudi, a nije realno očekivati da, ako po lijepom vremenu izađete van, budete sami na Jarunu ili na splitskoj Rivi. Zato je ipak bolje ostati doma. Ako ćete na ribolov možete sami, nikako u društvu – kaže ministar.

Read more at: https://epodravina.hr/vili-beros-danas-razveselio-ribice-ako-cete-na-ribolov-mozete-sami/

Ovo vrijedi sve dok se ne uvede totalna karantena, zabrana kretanja, policijski sat ili imamo izrečenu mjeru izolacije. Ili, dok netko tko je za to doista nadležan eksplictno ne zabrani ribolov i o tome propisno obavijesti korisnike tog prava. U međuvremenu, narodskim rječnikom rečeno, moramo držati propisanu udaljenost od drugih ljudi i češće prati ruke. Ne smijemo putovati u druge zemlje i napuštati mjesto boravišta. Naravno, ne smijemo se čoporativno voziti u automobilima, ne smijemo organizirati ribičke fešte, koje kakva natjecanja, grupne roštiljade, grljenja, rukovanja, ljubljenja i slične stvari. To ne smijemo, i zbog sebe i zbog drugih.

Međutim, kako iz Beroševih riječi slijedi, nitko nam s više instance ne brani da sami budemo na vodi i u prirodi sve dok se pridržavamo propisanog razmaka od ljudi i ostalih uobičajenih propisa tipa ribičke dozvole, lovostaja i sličnih. Dapače, tako imamo puno manji rizik od infekcije nego kada stojimo u redu u dućanu, mlatimo praznu slamu sa susjedima u haustoru, organiziramo grupna druženja u stanovima sa širom familijom kako bi ubili dosadu - sa ili bez maske. Tko hoće može i u ribolovu staviti kiruršku masku, mada ona i ne predstavlja neku osobitu zaštitu, ako nam se baš neko zaražen unese u facu i obrnuto.

Ribe mogu biti i bez pola repa, pa ipak ne prenose Corona virus, slično kao što to ne čine sunce, voda ili svježi zrak

Samostalnim boravkom u prirodi štetimo virusu, a pridonosimo boljem raspoloženju, koje svim ljudima ovih dana ozbiljno nedostaje. Mnogi su ostali bez posla, prihoda, u Zagrebu i okolici bez kuća i stanova uništenih ili oštećenih potresom. Ni autor ovih redaka nije osobito dobro prošao po svim tim stavkama, iako su mnogi prošli znatno gore. I baš zato, u inat svim sranjima, ne kani se u potpunosti odreći životnog optimizma, elementarnog prava na slobodu kretanja i rekraciju u prirodi sve dok pritom ne krši zakon, službeno propisane mjere vezane uz pandemiju i ne ugrožava nikog oko sebe. Osim nakratko riba, prije puštanja natrag u vodu. (alp)

P.S. Umjesto maltretiranja ribiča koji se drže propisa i zakona, ako neko baš ima jaku potrebu za samoinicijativnim uvođenjem reda, na zagrebačkom bi se području slobodno mogao pozabaviti zadnjim ološem, koji svakodnevno navozi građevinski otpad i različito smeće, koje će prije ili kasnije ugroziti zdravlje ljudi.

– Dobro je šetati, ali sami. Šetnja u društvu nikako nije poželjna. Ako šetate morate svakako biti dovoljno udaljeni od drugih ljudi, a nije realno očekivati da, ako po lijepom vremenu izađete van, budete sami na Jarunu ili na splitskoj Rivi. Zato je ipak bolje ostati doma. Ako ćete na ribolov možete sami, nikako u društvu – kaže ministar.

Read more at: https://epodravina.hr/vili-beros-danas-razveselio-ribice-ako-cete-na-ribolov-mozete-sami/