Rastezljivi amortizer trzaja ugrađen u predvez odavno je poznato rješenje za slučajeve kada na relativno jakom štapu koristimo relativno tanak predvez ili relativno malu umjetnu mušicu. Suvremene gumice koje služe u ribolovu plovkom daju ovoj kombinaciji novu i zanimljivu dimenziju
 |
| Suvremena gumica osim što umanjuje mogućnost pucanja predveza služi i kao odličan plivajući indikator u lovu nimfama |
U ribolovu umjetnom mušicom veličina udice i nosivost predveza moraju biti prilagođeni akciji štapa i težini strune. Ne samo zbog skladnijeg zabacivanja. Upotrijebimo li pretvrdi štap u kombinaciji s pretankim predvezom ili premalom udicom često ćemo gubiti ribe. Najčešće na samoj kontri, ali i kasnije, kod naglih bjegova ili skokova u zrak. Primjerice, stavimo li udicu broj 20 i predvez 0,10 milimetra na brzi stap klase 6 neće biti dobro. Problem možemo vrlo lako rješiti, ako umjeto šestice uzmememo mekanu trojku ili dvojku. To će riba vrlo teško prekinuti, osim ako se ne spetlja za nešto u vodi. Jedini problem u svemu je što dugi štap košta. Ako ga i imamo nošenje dva pribora okolo po vodi baš i nije najkomotnije rješenje.
Jednostavan način rješavanja ovog problema još početkom 80-tih opisao je Zlatko Bunjevčević iz Otočca kraj rijeke Gacke. Rijeka Gacka u to je doba već duže vrijeme bila kultna voda na kojoj se okupljala krema europskog fly fishinga. Gotovo da nema značajnijeg osobe iz te branše koja nije dolazila i lovila velike potočne pastrve osebujna izgleda i ponašanja, kakve se nisu mogle naći nigdje drugdje u svijetu. Domaće zvijezde tog doba bili su Bunjevčević i njegov učenik i prijatelj Milan Štefanac. O njima se 70-ih i 80-ih pisalo po svim europskim i svjetskim časopisima, a njihova imena pamte se i danas u svijetu. Iako je slavno doba Gacke odavno prošlo i pitanje je hoće li se ikad više vratiti. Nadajmo se da hoće. Kako su i zašto taj ugled, tradicija i neobično pozitivna međunarodna atmosfera izgubljeni u vremenu tema je neke druge priče.
Kako bilo, Bunjevčević je osim za strane časopise, u to doba redovito pisao i za časopis Sportski ribolov, glasilo Hrvatskog sportsko ribolovnog saveza. Iako skromno opremljeni ti su članci bili daleko ispred vremena u kojem su nastali. Mnoge ljude, uključujući i moju malenkost, zainteresirali su za ribolov mušicom. Zahvaljujući njegovim redovitim kontaktima s najboljim ribičima na svijetu često su donosili i tehničke novine svjetske klase. Jedna takva bila je i amortizer u predvezu, odnosno shock absorber kako ga danas nazivamo. Bunja je u članku s kraja 70-tih opisao njemačkog ribiča Juppa koji se tih dana isticao ulovima na vrlo malu nimfu, vrlo tankim predvezima, služeći se pritom posebnom gumicom skladno ukomponiranom u predvez. Na njemu svojstven živopisan način opisao je i sve osobitosti te vlastito iskustvo lova gumicom. Tko je bio Jupp vremenom smo zaboravili, no Bunju i amortizere nismo. Barem mi stariji.
 |
| Zlatko Bunjevčević (desno) i njegov učenik Milan Štefanac na Gacki vjerojatno krajem 70-ih godina |
Nakon tog Bunjevčevićevog članka dosta nas u Hrvatskoj počelo je eksperimentirati s takvim amortizerima. Ne bez razloga. Tadašnje udice na brojevima manjim od 14 često su se odvijale, dok su predvezi držali skoro upola manje nego danas. Općenito, velika većina ribiča smatrala je svaki ribolov najlonom tanjim od 0,15 mm i udicom manjom od broja 16 besmislenim gubljenjem vremena. Juppov amortizer se nije pokazao lošom idejom, ali postojalo je nekoliko razloga zašto smo relativno brzo odustali. Prvo, bilo ih je teško nabaviti. Drugo, za tadašnje prilike bili su prilično skupi. Čak i nakon što smo otkrili kako je riječ o proizvodu koji izvorno služi u zubnoj medicini, trebalo se dosta natezati sa zubarima kako bi se dobio koji metar. Četvrto, tu je zubarsku gumicu bilo gotovo nemoguće dobro i trajno vezati na najlon. Bilo koji čvor, ni nakon poprilično posla, lijepljenja i lakiranja, nije bio pouzdan i znao je proklizavati. Nakon nešto trapavo izgubljenih riba sve je skupa palo u zaborav.
Priče sam se ponovo sjetio u razdoblju kada sam se bavio i ribolovom plovkom. Naime, kao kratka informacija za one kojima je lov plovkom neka druga strana svemira, postoji primarno natjecateljska tehnika lova tzv. štekom. To je vrlo dugački slabo savitljiv štap koji u svom vršnom dijelu ima ugrađen sistem s posebno, za tu namjenu, izrađenim gumicama. Prve gumice za šteku koje su mi sredinom 90-ih došle u ruke odmah su me podsjetile na Juppa i Bunjevčevića. To je to što smo onda tražili, poveselio sam se, no i vrlo brzo ohladio. Te su gumice bile napravljene od materijala kojeg je bilo gotovo nemoguće povezati s najlonom bez posebnih konektora koji su za potrebe ribolova mušicom bili suviše glomazni.
Ne znam što me je i zašto asociralo na čitavu ovu priču dok sam neki dan u jednom zagrebačkom dućanu ribičkog pribora tražio nešto neodređeno što će mi popraviti raspoloženje. Možda pogled na bogato opremljen plovkaroški kutak dok sam mjerkao mušičarske štapove? No, kako bilo, odlučio sam provjeriti ima li kakvog tehnološkog napretka u proizvodnji gumica za šteke. I pokazalo se da ima. Dečki u dućanu bili su vrlo susretljivi pa su mi jednu koja mi je zapela za oko dali na probu. Vezali smo običan Perfection loop na gumici, omču na najlonu i povukli. Držalo je savršeno. Čvor nije popuštao, najlon nije rezao gumicu. Osim što je to savršeni amortizer za lov super tankim predvezima, boja je takva da će ovakav sasvim sigurno poslužiti i kao indikator u lovu nimfom. Bez da sam isprobao na vodi, sigurno mogu reći da će ovo biti bitna prednost u lovu predvezima od 0,08 do 0,12 milimetra. Ako je moj stari učitelj Bunja u vječnim ribolovilištima to slučajno vidio, sigurno se i on tamo gore nasmješio. A nasmješio bi se i netko lukav iz industrije vezane uz ribolov mušicom - ako bi se toga dosjetio. (alp)
 |
| Potočare sličnih dimenzija bile su običan ulov na Gacki u doba kada je Zlatko Bunjevčević pisao o amortizerima na predvezu |
